Pričuva je zakonom određen iznos sredstava koji svaki suvlasnik nekretnine mora srazmjerno svom vlasničkom udjelu plaćati u zajednički fond, kako bi se stambena zgrada održavala u funkcionalno ispravnom stanju, te ne bi gubila vrijednost. (Čl. 90 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima).
Nakon što smo kao upravitelj zgradom, zajedno sa predstavnikom suvlasnika izvršili pregled zajedničkih dijelova zgrade, izrađuju se troškovnici potrebnih radova kao i godišnji ili višegodišnji program održavanja sa utvrđenom visinom pričuve.
Kad suvlasnici prihvate Godišnji program održavanja koji im predlažemo, sa prihvaćenim iznosom pričuve po m2 zadužuju se prostori u vlasništvu suvlasnika. Iznos pričuve za pojedini prostor je umnožak površine, prihvaćene pričuve po m2 i koeficijenta (koeficijent za pojedine prostore određen je međuvlasničkim ugovorom).
Akumulirana sredstva
Sukladno raspoloživim akumuliranim financijskim sredstvima pričuve / koja naravno ovise o redovitoj uplati pričuve od strane suvlasnika / prikupljaju se ponude za izvođenje radova, te se nakon izbora najpovoljnijeg izvoditelja pristupa potrebnim radovima.
Pravovremenim planiranjem, akumulacijom sredstava te otklanjanjem kvarova, ali i preventivnim djelovanjem, čuvamo zajedničke dijelove zgrade, tj cijelu nekretninu od propadanja i gubitka vrijednosti
- Minimalnu pričuvu koji suvlasnici moraju izdvajati odredio je zakonodavac i to u visini 0,54 %vrijednosti njihovog posebnog dijela u vlasništvu nekretnine godišnje. (Članak 380.Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima)
- Ovaj postotak računa se od etalonske vrijednosti građenja u prathodnoj godini, što je iznosilo 7000,00 kn 2022. godine.
Račun zajedničke pričuve stambene zgrade
Upravitelj kojeg su suvlasnici izabrali i s njim potpisali ugovor o upravljanju dužan je otvoriti poseban račun za prikupljanje sredstva zajedničke pričuve za svaku stambenu zgradu, te osigurati točna izvješća o stanju zajedničke pričuve.
Obveza plaćanja pričuve
Kao i kod svih obveza dio suvlasnika nastoji zaobići pravila i izbjeći plaćanje, naša je dužnost sukladno zakonu pokrenuti sve potrebne postupke, da bi se pričuva naplatila:
- kontinuirano opominjanje dužnika – provodi se svaki mjesec tako da se na redovitim nalozima za plaćanje (uplatnicama) naznačuje postojeći dug i stanja na određeni datum,
- opomene pred ovrhu – šalju se svim dužnicima jednom godišnje, prije pokretanja postupka prisilne naplate i odnose se na dugovanja za prethodnu godinu,
- prisilna naplata pričuve – pokreće se nakon neuspješnih opomena tako da javni bilježnik dostavlja rješenje o ovrsi. U slučaju da to ne uspije, tada se u suradnji s drugim institucijama provodi detaljna provjera podataka o dužniku kako bi se u konačnici mogla provesti naplata postojećeg dugovanja.
Dakle pričuva nije plaćanje neke usluge, ona je štednja iz koje se popravljaju nedostatci koje korištenje i starenje izazivaju na objektima, a sve s ciljem da se taj proces amortizira i uspori, te nekretnina orži u što bojem stanju za nas i naše nasljednike, kao obiteljska vrijednost.
